Ulogujte se






Zaboravili ste lozinku?
Nemate nalog? Napravite nalog
Advertisement

Google pretraga

Google
 

Reklame

Advertisement
Home arrow SPEEDY MAGAZIN arrow Ekonomija i PR arrow Stil arrow Lice i naličje misije i vizije
Lice i naličje misije i vizije Štampaj E-pošta
Saturday, 05 January 2008
Ivana Ristić

Ako na Internet pretraživaču Google ukucate reči „misija i vizija kompanije“, kao rezultat pretrage dobićete oko 35.000 linkova! Tu, na jednom mestu, 35.000 kompanija želi da u najmanju ruku učvrsti trenutnu poziciju, uglavnom da proširi poslovanje, poveća tržišni udeo, zadobije još veće povrenje klijenata, ojača svoj brend i postanu konkurentnije. Svi oni navode svoju misiju i viziju. E magazin u ovom broju donosi istraživanje o tome šta su, zapravo, misija i vizija kompanije. Dr Branimir Inić, prodekan za naučno-istraživački rad Fakulteta za trgovinu i bankarstvo Univerziteta „Braća Karić“ u Beogradu, kaže da je najjednostavnija definicija da je „vizija ono što može biti, odnosno pitanje-odgovor gde možemo biti za deset godina, bez obzira da li se radi o kompaniji ili pojedincu“. Vizija mora biti orijentisana na budućnost, mora da identifikuje suštinu kompetentnosti kompanije i kritične faktore uspeha. Osim toga, kako ističe profesor Inić, vizija mora da bude specifična za kompaniju, mora da bude trajna, a ipak fleksibilna.

Jasno i ambiciozno

„Karakteristike vizije generišu atribut važnosti vizije kompanije, koja se ogleda u sledećem: Vizija inspiriše. Zatim vizije su jasne, ambiciozne i govore o savršenstvu; insistiraju na stvaranju snažnih potencijala neophodnih da organizacija realizuje svoju strategiju; moraju da budu stabilne, ali ih treba neprestano preispitivati i menjati pojedine detalje. Vizija je svetionik i kontrolni toranj, kada sve ostalo grabi punom parom napred; ona je priprema za budućnost, ali poštuje prošlost. Živi u malim stvarima, ne u velikim potezima”, ističe Inić.

Sa druge strane, generalno formulisana, misija mora dati odgovore na nekoliko pitanja. Neka od njih su: zašto je kompanija u poslu, koji su ekonomski ciljevi, koja je operativna politika u smislu kvaliteta, imidža i sopstvenog koncepta, šta je suštinska sposobnost i konkurentska prednost, šta klijenti žele i može li se to ispuniti... Opasnost od zloupotrebe misije i vizije jedne kompanije leži u činjenici da one, kao upravljački instrumenti ujedno predstavljaju i osnovni dokument strategijskog menadžmenta. Ipak, kako kaže profesor, kompanija koja definiše misiju i viziju iz isključivo marketinških razloga, ne može se posmatrati kao „ozbiljna kompanija”. „To je kao orkestar u kome figuriraju samo bubnjevi“, kaže on.

Analizom konkretnih misija i vizija različitih kompanija dolazi se do zaključka da, pre svega, mnoge liče jedna na drugu, odnosno da je raširen sindrom: „Mi smo najbolji i želimo da tako i ostane“, a primetno je i da ne postoji jasna razlika u pojmovima. S obzirom na to, sledeće logično pitanje je koja je razlika između misije i vizije?

Srba Jovanović, izvršni direktor konsultantske kuće „Hauska & Partner“ za Srbiju, jasno ih razgraničava. On kaže da je vizija (vision statement) slika naše kompanije ili organizacije kakva želimo da bude u budućnosti, slika o njenoj poziciji na tržištu, rastu, rezultatima, odnosno odgovor na pitanje gde želimo da budemo. Na drugoj strani, misija (mision statement) je odgovor na pitanje zašto smo tu. Vizija je primarno namenjena zaposlenima, ne kupcima ili klijentima dok je misija namenjena i internim i eksternim javnostima organizacije. Zajedničko im je da obuhvataju ono čime se organizacija bavi, njen način rada, aktivnosti, odnos prema klijentima. Za razliku od vizije, misija se odnosi na trenutno stanje, tekuće vreme.

Videti dalje

„Ono što je interesantno kod definisanja vizije jeste da treba videti dalje od trenutne situacije i pozicije preduzeća ili organizacije i izraziti ono čemu se stremi, cilj kojem se teži i ka kom se treba kretati združenim radom svih zaposlenih. Preduzeće bez vizije je kao brod sa ugašenim motorima nasred pučine. Misija i izjava o njoj daju organizaciji društvenu prepoznatljivost i pozicioniranost u poslovnom okruženju, kao i prema korisnicima usluga i sveukupno posmatrano – na tržištu. Organizacije koje ih nemaju, imaće znatno slabiji rast i razvoj ili će, izvesno, kraće trajati od onih koje su ih definisale. Vizija s jedne strane daje slobodu da se zamisli i ono što u datom trenutku izgleda teško ostvarivo zbog spoljnih uticaja, na primer hiperinflacije, a pruža mogućnost da zaposleni osete vrednost svoga rada u građenju puta ka ostvarenju te vizije. To je kao u onoj anegdoti u kojoj dva zidara različito vide svoju ulogu – jedan samo kao slaganje cigala, a drugi kao učešće u građenju veličanstvene celine“, objašnjava Jovanović.

Kada se ovako jasno podvuku misija i vizija sledeći važan korak, kako kaže naš sagovornik jeste da zaposleni „žive“ misiju i viziju, jer one svakako doprinose jedinstvu i motivisanosti. Kada u njihovom kreiranju učestvuju i zaposleni onda to stvarno postaje otelotvorenje izreke „Practice what you preach“, jer nije reč o stavu ili viđenju samo rukovodstva, već svih zaposlenih. Finiš ovog lanca je primena u praksi. Jovanović misli da se većina kompanija koje su odredile svoju misiju i viziju i jasno ih definisale, zaista i pridržava istih.

Prof. dr Tijana Mandić, jedan od začetnika komunikologije na našim prostorima, inače klinički psiholog, ima sasvim drugačiji stav.

Prazne priče

„Termini misija i vizija se koriste vrlo često. Nažalost, većina tih definicija su prazne priče. One su deo marketinških projekata i predstavljanja kompanija pošto-poto. I tu se gubi suština poruke koja bi tim putem trebalo da se prenese. Poruka postaje da ljudi lažu“, tvrdi prof. dr Mandić.

Ona smatra da se ljudi dovode u paradoksalnu situaciju lažući o tome koji je njihov cilj i koje je njegovo značenje. Svaka kompanija, kako ističe, ima potrebu da definiše misiju i viziju jer je to deo identiteta kompanije. Jedan od načina na koji se kompanija definiše je gde ide i šta joj je smisao.

„Ako analizirate bilo koju od definicija, videćete prvo da ljudi prepisuju. Ne postoje kristalno jasne definicije, to su koncepti! A ako pitate ljude šta to znači, dobićete puno različitih mišljenja. Sve kompanije su veliki identiteti, a retke su one koje imaju lepo ispričanu, razumljivu priču. Dešava se, takođe, i da imaju najlepše moguće sročenu misiju i viziju, ali ne znaju šta one znače. Tu dobijamo cepanje“, nastavlja profesorka u istom tonu.

Ona smatra da na delu imamo veliku retoriku manipulacije, veliku retoriku laganja i psihopatologije sistema. Kao glavni problem ističe definisanje procesa koji imaju strukturu konstrukata, a konstrukti su relativni. Zato bi, kako kaže, bilo dobro da se prvo odredi čovek da bi zatim mogla i svaka kompanija da odredi svoju misiju. S obzirom na to da ljudi nemaju svest da su misija i vizija konstrukti, naša sagovornica kaže, da su oni maksimalno podložni manipulaciji. Na kraju, ističe da je neophodna „demistifikacija i dosta svesti“!


Revizija jednom godišnje

„Strategijska misija preduzeća treba da bude autentična, a njeno osmišljavanje zajedničko delo top-menadžmenta kompanije. Preporučeni vremenski horizont na koji se osmišljava je tri godine, ali je treba podvrgnuti reviziji najmanje jednom godišnje. Misija treba da bude što kraća i sažetija, jasna i prihvatljiva za većinu zaposlenih. Dobre misije se odlikuju strukturiranošću, a to znači da trasiraju i akcentiraju svrhu postojanja kompanije, glavne proizvode, usluge i izvore prihoda, ciljna tržišta i geografska područja poslovanja, poslovnu filozofiju, slogan, glavne oslonce uspeha, glavne tehnologije, imidž i reputaciju kompanije i brigu za zaposlene”, objašnjava dr Branimir Inić, prodekan za naučno-istraživački rad FTB-a, univerziteta „Braća Karić”.

Opasna jeftina laganja

„Potrebno je dosta razmišljanja o misiji i viziji. Jeftina korporacijska laganja će samo ogaditi misiju i doći će novi ljudi koji će reći: 'Molim vas, bez misije i vizije!' Danas mnogo ljudi shvata šta znači kreativnost. Mi samo izmišljamo reči koje imaju PR funkciju, a suština je da identitet ima dve osnovne funkcije: organizaciju i orijentaciju. Jer, zamislite kompaniju bez organizacije!”, zaključuje prof. dr Tijana Mandić.
Tags: Ekonomija,
 
Sledeće >

Specijalni dodaci

Ekonomija i PR   Speedybanking   Turizam

Novi Sad Hotels

Novi Sad Hoteli
Novisad-hotels.com je portal na kome se nalazi celokupna ponuda smeštajnih kapaciteta u Novom Sadu. Na jedinstven i vizuelno dopadljiv način predstavljeni su hoteli, apartmani, moteli, pansioni, salaši i ostali smeštaj, uz obilje tačnih i korisnih informacija

Razmena Banera - www.vojvodinacafe.com
Google
 
Advertisement

Prijatelji portala

Advertisement
Advertisement
Advertisement
Advertisement
Advertisement
Advertisement
Advertisement
My status

Slučajni Oglas

Newsletter

Budite uvek obavešteni o Speedy dešavanjima

Ime
E-pošta
Prijavi se
Odjavi se

Slučajna igrica

Player  Score 
1. draganNS 43
2. zex 27
3. boomart 7
4. ore 6
5. mikisa 2

Advertisement
Advertisement

Hitrang statistika

Katalog linkova

Katalog Linkova