|
Thursday, 20 April 2006 |
Stavros Joanu
Kao dugogodišnji bankar tvrdim da je za Srbiju veoma važno da se bankarski sektor brzo razvija. On višestruko deluje kao pokretačka snaga privrednog razvoja. Kroz finansiranje građana i preduzeća, banke podržavaju sve oblike privrednih aktivnosti, izvoz domaće robe, izgradnju stanova; stvaraju nova radna mesta i indirektno doprinose poboljšanju platnog bilansa i bruto domaćeg proizvoda.
Atraktivno područje za bankare
Proces privatizacije je u izvesnoj meri uspešno delovao na konsolidaciju bankarskog tržišta u Srbiji. Narodna banka Srbije je zatvaranjem četiri najveće državne banke pokrenula proces zatvaranja nelikvidnih banaka i stvorila osnove da potencijalnim investitorima ponudi veću vrednost onoga što kupuju. „Eurobank EFG” grupacija je ušla na srpsko bankarsko tržište nakon što je izvršila detaljnu analizu mogućnosti širenja i dinamičnog razvoja. Naša studija je pokazala da je ovo područje za bankare veoma isplativo i atraktivno. Sada se potvrđuje da smo bili u pravu. Naime, podaci pokazuju da će Srbija do 2008. godine ostvariti najveći rast u oblasti štednje i odobrenih gotovinskih kredita za stanovništvo u celom regionu. Narodna banka Srbije je nedavno objavila da je došlo do znatnog porasta devizne štednje i da sve više građana sredstva dobijena isplatom stare devizne štednje ponovo ulaže u banke. To jasno pokazuje da se vraća poverenje u bankarski sektor.
Svi su izgledi da će klijenti u Srbiji vrlo brzo postati zahtevniji u pogledu svojih očekivanja od banaka. Kompanije već brinu zbog visokih troškova novčanih sredstava, ali bi postepeno poboljšanje kreditnog rejtinga Srbije trebalo da dovede do regulisanja ovog aspekta. Bankarska klima u Srbiji se očigledno menja, i to brzo. Presudan faktor u borbi sa sve većom i boljom konkurencijom je usluga prema klijentima.
Državna banka – da ili ne?
Često me ovde pitaju da rešim nedoumicu da li jedna država treba da ima jednu stabilnu državnu banku, ali ne postoji jednostavan odgovor na to pitanje. To zavisi od ekonomskog i političkog konteksta o kom govorimo. Ono što jeste važno je da može i treba da postoji efikasna kontrola nad svim finansijskim institucijama, kao da su u privatnom vlasništvu. Ovo, nažalost, često nije slučaj. Istraživanja Međunarodnog monetarnog fonda pokazuju da finansijske institucije u vlasništvu države ne samo da predstavljaju sistemski rizik za ekonomiju date države, već i pretnju vladi zbog mogućih velikih dugovanja usled kojih se javlja potreba da povećanjem poreza ili smanjenjem ostale budžetske potrošnje – ili i jedno i drugo – da bi se nadoknadili ti finansijski gubici. Nažalost, teško je razrešiti sukob interesa koji se neminovno javlja kod istovremenog vlasništva i kontrole nad bankama.
Srbija – šansa za strane bankare
Ovo tržište predstavlja veliki izazov i poslovnu šansu za plasiranje kapitala kroz bankarske proizvode atraktivne za privredu i stanovništvo. Kao jedna od tri vodeće kompanije u Grčkoj po tržišnoj vrednosti i članica Eurobank Group, bankarske grupacije sa sedištem u Ženevi „Eurobank EFG” ima jaku finansijsku bazu i slobodan promet akcija koji omogućava direktan pristup finansijskim tržištima. Iz tog je razloga „EFG Eurobank Beograd” u prilici da uputi i stanovništvo i privredu u Srbiji da u većoj meri koriste kredite, kreditne rejtinge, platne kartice, alternativne distributivne kanale i druge najsavremenije proizvode koji su dobro poznati u Evropskoj uniji, ali su ovde još u povoju. Ovo je jedinstvena prilika u odnosu na zrela tržišta na kojima je klijent savršeno svestan ne samo bankarskih usluga na raspolaganju, već i onoga što nudi konkurencija.
|
|
Poslednji put ažurirano ( Monday, 06 August 2007 )
|